Zemljovid - Novorosijsk (Novorossiysk)

Novorosijsk (Novorossiysk)
Novorossiysk (ruski: Новоросси́йск; cirkasijski: Цӏэмэз, Ts'emez) je grad u južnoj Rusiji, glavna ruska luka na Crnom moru, u Krasnodarskom kraju. Grad je jedan od malo gradova koji nose sovjetski naslov Grad Heroj. Stanovništvo: 281,400 (procjena 2005.); 232,079 (popis iz 2002.)

rublja posvećena Novorossiysku kao Gradu Heroju]] U antici, obale zaljeva Tsemess bili su mjesto Bate, antičkogrčke kolonije koja se specijalizirala u trgovini žitom. Spominje se u djelima Strabona i Ptolomeja. Đenoveški trgovci iz obitelji Ghisolfi imali su ondje trgovačko mjesto tijekom srednjeg vijeka. Arheološka istraživanja područja su tek u začetku, a pronađene su neke zanimljive stvari.

Od 1722. godine zaljevom je vladala otomanska utvrda Sujuk-Qale ili Soğucak. Nakon što je obala potpala pod Rusiju godine 1829. kao posljedica rusko-turskog rata, admiral Mihail Lazarev i Nikolaj Rajevski osnovali su istočnu bazu za Crnomorsku flotu na obali 1838. Nazvana po pokrajini Novorossiyji, luka je oblikovala vitalnu vezu u lancu utvrda poznatom kao crnomorska obalna linija, koja se protezala južno do Sochija.

Tijekom mira u 19. stoljeću, Novorossiysk se ubrzano razvijao i postao 1896. glavni grad Crnomorske gubernije, najmanje u Ruskom Carstvu. Od 26. kolovoza 1918. do 27. ožujka 1920. Novorossiysk je bio glavno središte Denikinove Bijele armije i kratkotrajne Republike Novorossiya. Mnogi bjelogardijci pobjegli su iz Novorossiyska u Konstantinopol.

Godine 1942. grad je okupirao Wehrmacht, ali je maleni odred sovjetskih mornara branio jedan dio grada poznat kao Malaja Zemlja tijekom 225 dana sve dok grad nije oslobodila Crvena armija 16. rujna 1943. Herojska obrana luke sovjetskih mornara omogućila je zadržavanje u posjedu gradskog zaljeva što je spriječilo Nijemce na uporabu luke za opskrbu brodovlja. Novorossiysk je nagrađen naslovom Grada Heroja 1973. godine.

Godine 2003. predsjednik Putin potpisao je predsjedničku odredbu osnivajući mornaričku bazu za Crnomorsku flotu u Novorossiisku. Rusija je uložila 12.3 milijardi rubalja (oko $480 milijuna) u izgradnju nove baze između 2007. i 2012. Izgradnja ostalih postrojenja i infrastrukture u bazi, uključujući jedinice obalnih trupa, zrakoplovstva i logistike, nastavit će se nakon 2012. godine.

 
Zemljovid - Novorosijsk (Novorossiysk)
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Novorosijsk
Google (tvrtka)
OpenStreetMap - Zemljovid - Novorosijsk
OpenStreetMap
Zemljovid - Novorosijsk - Esri.WorldImagery
Esri.WorldImagery
Zemljovid - Novorosijsk - Esri.WorldStreetMap
Esri.WorldStreetMap
Zemljovid - Novorosijsk - OpenStreetMap.Mapnik
OpenStreetMap.Mapnik
Zemljovid - Novorosijsk - OpenStreetMap.HOT
OpenStreetMap.HOT
Zemljovid - Novorosijsk - CartoDB.Positron
CartoDB.Positron
Zemljovid - Novorosijsk - CartoDB.Voyager
CartoDB.Voyager
Zemljovid - Novorosijsk - OpenMapSurfer.Roads
OpenMapSurfer.Roads
Zemljovid - Novorosijsk - Esri.WorldTopoMap
Esri.WorldTopoMap
Zemljovid - Novorosijsk - Stamen.TonerLite
Stamen.TonerLite
Zemlja (geografski pojam) - Rusija
Zastava Rusije
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5 % zemaljskog kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu države.

Za vrijeme sovjetskog režima (1917. – 1991.) nosila je naziv Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR). U sastavu Sovjetskog Saveza, bila je najveća republika po površini i stanovništvu i ujedno se smatra njezinom nasljednicom. RSFSR je bila teritorijalno i privredno najmoćnija republika bivše velesile. Danas je vodeća članica Zajednice neovisnih država, OUZS i ŠOS.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
RUB Ruski rubalj (Russian ruble) ₽ 2
ISO Jezik
RU Ruski jezik (Russian language)
TT Tatarski jezik (Tatar language)
CE Čečenski jezik (Chechen language)
CV Čuvaški jezik (Chuvash language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Azerbajdžan 
  •  Gruzija 
  •  Kazahstan 
  •  Kina 
  •  Mongolija 
  •  Sjeverna Koreja 
  •  Bjelorusija 
  •  Estonija 
  •  Finska 
  •  Latvija 
  •  Litavska Socijalistička Sovjetska Republika 
  •  Norveška 
  •  Poljska 
  •  Ukrajina